8 najljepših planinarskih staza u Hrvatskoj | Planinarske rute | Planinarenje s psom

Aktivni odmor: Planinarenje u Hrvatskoj

Obalne regije Hrvatske nude prekrasne krajolike za planinare. Zeleni brežuljci s romantičnim selima u Istri ili guste šume s mnogim vodama u Dalmaciji samo su dva primjera. Zanimljivi za ljubitelje ovog sporta su i nacionalni parkovi zemlje. U ovom članku dobit ćete detaljan pregled na temu

Osnovni savjeti za planinarska putovanja i planinarske ture u obalnim regijama Istre, Kvarnerskog zaljeva i Dalmacije

• Za početnike i napredne planinare dostupne su prikladne planinarske staze
• Postoje jezera i slapovi, od kojih mnoga imaju dobru kvalitetu vode i pogodna su za kupanje
• Težine planinarskih ruta su Lako + Srednje + Teško
• Trajanje, područje i ruta planinarenja određujete naravno sami
• Tko želi, može u mnogim područjima sudjelovati u vođenom planinarenju
• Posebno u mirnim večernjim satima preporučuje se planinarenje na brojnim plažama Hrvatske

3 najbolja nacionalna parka za planinarenje u obalnoj regiji

U Nacionalnom parku Krka, nazvanom po rijeci Krki, postoji 860 biljnih vrsta i 220 životinjskih vrsta. Rijeka Krka duga je 73 km - od toga 45 km leži u nacionalnom parku. Na toku rijeke nalazi se sedam velikih slapova: Bilušića buk (visok 22,4 m) Ćorića buk ili Brljan (15,5 m) Manojlovački slapovi (niz slapova s ukupnom visinom od 59,6 m i glavnim stupom od 32 m) Sondovjel ili Rošnjak (8,4 m) Miljačka slap (23,8 m) Roški slap (26 m) Skradinski buk (17 stupnjeva s ukupnom visinom od 45,7 m) Na nekoliko mjesta u parku možete se kupati. Posebno privlačno mjesto za to nalazi se ispod slapa Skradinski Buk. Uglavnom je i u proljeće i jesen dovoljno toplo za kupanje.

Nacionalni park Plitvička jezera nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i stoga ne pripada izravno obalnoj regiji. Međutim, lako je dostupan iz svih obalnih regija i impresionira svojom raznolikom florom s 1267 vrsta. Broj od 619 životinjskih vrsta također je neobično visok. Još jedna atrakcija parka su njegova 20 jezera. Četiri od njih su podzemna. Nadzemna jezera povezana su djelomično kaskadnim slapovima. Dakle, ima puno prirode za otkriti. Na nekim jezerima voze električni čamci kao javni prijevoz. Vožnja čamcem kao pauza u planinarenju uvijek je ugodno iskustvo.

Ime Nacionalnog parka Paklenica na njemačkom znači „mala špilja“. Zapravo, krški stijene, u kojima ima mnogo špilja, središnje su obilježje parka. 1000 biljnih vrsta i preko 300 životinjskih vrsta oživljavaju park. Tamo možete koristiti preko 150 km planinarskih staza za istraživanje bogate prirode. U parku je snimljeno nekoliko filmova o Winnetouu.

Korisne informacije o planinarskim područjima na obali

Planinarenje s psom

Hrvatske turističke regije prilagodile su se turistima s psima i smatraju se prijateljskima prema psima. Međutim, u hrvatskoj populaciji psi nemaju isti status kao popularni kućni ljubimci kao u Njemačkoj. Stoga su pravila za vlasnike pasa djelomično stroža. U svim malim i velikim naseljima, kao i u nacionalnim i prirodnim parkovima, obvezno je korištenje povodca. Čak i izvan tih područja, planinari bi trebali držati svog psa na povodcu. Tako možete izbjeći da se drugi ljudi osjećaju uznemireno zbog vašeg psa. Kratki povodac i sigurna obuća pomažu u držanju četveronožnog prijatelja pod kontrolom. Tko želi uživati u romantičnoj večernjoj šetnji plažom, mora znati da su psi dopušteni samo na posebno označenim plažama za pse. U javnom prijevozu obvezno je korištenje brnjice. Vruća i suha ljeta na hrvatskoj obali mogu u kombinaciji s čestim planinarenjem biti opterećenje za pse. Proljeće ili jesen stoga su znatno bolja godišnja doba za istraživanje Hrvatske pješice. Naravno, imate i mogućnost provesti svoj ljetni planinarski odmor u hladnijim regijama zemlje. Mnogi restorani dopuštaju pse i često im daju zdjelu s vodom.

Zmije i krpelji u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoje dvije vrste zmija koje mogu biti opasne za ljude ako se s njima ne postupa pravilno. To su poskok i riđovka, koja se također nalazi u Njemačkoj. Obje vrste su otrovne. Stoga se prije planinarske ture treba informirati žive li zmije u odgovarajućem području. Poskok se, na primjer, nalazi u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Simptomi nakon ugriza riđovke su oticanje mjesta ugriza i otežano disanje. Jači otrov poskoka kod ljudi uzrokuje glavobolju, vrtoglavicu, povraćanje i lupanje srca. Tko je ugrizen od zmije, trebao bi otići liječniku. On može, ako je potrebno, dati protuotrov koji brzo ublažava simptome trovanja. Obje vrste zmija grizu ljude samo ako se osjećaju ugroženo. Tko se pridržava nekoliko pravila ponašanja, nema se čega bojati. Ako vidite zmiju, ne biste joj se trebali približavati. Udaljenost od najmanje 2 metra štiti od iznenadnih ugriza. Pri planinarenju u nepreglednom terenu postoji određena opasnost da slučajno stanete na zmiju. Ona se naravno osjeća ugroženo zbog koraka. Stoga je preporučljivo uvijek ostati na dobro preglednim planinarskim stazama. Ako morate hodati kroz gusti pokrov tla, pažljivo ispitivanje staze štapom pomaže izbjeći stajanje na zmije. Od travnja do listopada u nekim dijelovima Hrvatske postoji opasnost od krpelja. Kao što vjerojatno znate, ove životinje mogu prenositi različite bolesti. Primjeri su borelioza i krpeljni meningoencefalitis (TBE). Dobar zaštitu od ovih nepoželjnih životinja pružaju sprejevi protiv insekata, što viša obuća i duge hlače. Također je korisno ne hodati kroz visoku travu ili drugi gusti pokrov tla. Tko to ipak želi učiniti, može zavezati hlače na dnu ili povući čarape preko hlača kako bi spriječio da krpelji neprimjetno dođu u kontakt s kožom na nogama. Protiv TBE-a se možete cijepiti. Vlasnici pasa znaju da postoje i sredstva za zaštitu od krpelja za njihove četveronožne prijatelje.